SDBiH TUZLA: Da li će 700.000 KM biti bačeno u vjetar?
Gradska organizacija Socijaldemokrate BiH Tuzla održala je press konferenciju koja je za temu imala upoznavanje sa tenderskom dokumentacijom za javnu nabavku, manjkavostima i mogućim zloupotrebama radova na hitnoj sanaciji klizišta koju je raspisala Civilna zaštita Grada Tuzla, te rješavanje uzroka plavljenja SKPC “Mejdan”, a ne bavljenjem posljedicama poplava.
“32 miliona koje je Grad Tuzla izdvojio u predizbornoj kampanji treba da služe za otklanjanje uzroka, kako se ne bismo bavili posljedica, jer su to ipak naša sredstva. Javnost treba da bude upoznata sa ovim stvarima, kako se za godinu, dvije ne bi govorilo nismo znali na vrijeme. Trenutni uzrok koji vidimo nakon padavina je višegodišnji nemar gradske vlasti, zarad izborne godine i šminkanja grada.” – istakao je Žarko Vujović, predsjednik Gradske organizacije SDBiH Tuzla.
Tokom današnje press konferencije, primjedbu na tendersku dokumentaciju za javnu nabavku, kao i njenu manjkavost i moguću zloupotrebu radova na hitnoj sanaciji klizišta koje je raspisala Civilna zaštita Grada Tuzle iznio je Jasenko Čomić magistar geologije, trenutno doktorant na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
“Objavljeni tender Službe Civilne zaštite Tuzla se kosi sa građevinskim, geotehničkim propisima i Zakonu o građenju, jer interventne sanacije ne podliježu materijalnoj, moralnoj i projektanskoj odgovornosti. Za neupućene, AB-konstrukcije (potporni zidovi, betonski gabloni) koje se nalaze u tenderu, za iste je potrebno izvršiti statički proračun, odnosno projekat koji mora biti revidovan i dobiti građevinsku dozvolu, te kao takav ne podliježe pod interventne sanacije. Ovakvim djelovanjem, doći će do zloupotrebe, kao što je to bio slučaj i sa klizištima iz 2014. godine za koje postoje glavni projekti sanacije (Orašje u MZ Par Selo, Crvene Njive u MZ Mosnik) ili idejni projekti rađeni 2008. godine koje je potrebno doraditi u glavne, ali još uvijek nisu realizovani. Ove činjenice odgovorno iznosim, jer je firma u kojoj radim projektovala iste.” – izjavio je Čomić, te ovim putem pitao nadležne instance, ko će vršiti nadzor istih, kako misle opravdati uložena sredstva?
Omer Bešlagić diplomirani inženjer građevine, hidrotehničke struke sa 42 godine radnog iskustva u struci, ukazao je na probleme oborinskih voda, te plavljenja grada i zašto se ono dešava.
“Grad Tuzla ima impozantnu dužinu regulacije vodotoka. Regulacija je rađena 70-ih godina i ona za svrhu ima da prikupi vodu sa sliva i da ih na bezbijedan način transportuje kroz grad, te da usput primi i one druge vode, upotrijebljene vode iz domaćinstava i industrije, kao i one koje će u međuvremenu pasti na površinu grada. Problem je nastao u momentu kada se grad počeo širiti, kada su zelene površine zamijenjene betonom i povećanjem broja domaćinstava, te je sistem mješovite kanalizacione mreže koji trenutno imamo u gradu prevaziđen. Sa širenjem i izgradnjom u gradu, odavno je bilo potrebno razdvojiti postojeći mješoviti sistem. Tako bi se od mješovitog napravio separativni gdje bi fekalni sistem i onaj za regulaciju oborinskih voda bili odvojeni, time bismo riješili i problem otvorene kanalizacije kroz centar grada, kao i problem nastajanja velikih jezera usljed kiša. Nastajanje takvog, vidjeli smo prilikom padavina i kod SKPC “Mejdan”. Problem Mejdana je sljedeći. Projektovan je jako nisko, te se iza njega nalazi padina. Velike je površine, te na veliku nesreću, sve ono što padne na južnu saobraćajnicu u potezu od mosta s kipovi, do Građevinske škole, formira jezero koje se podiže i ulijeva u SKPC “Mejdan”. Uz pumpe, potrebno je izgraditi moćan transverzalni kolektor, recipijent od SKPC “Mejdan” do rijeke Jale dužine oko 150 metara ispod ulice, zelene površine i parkinga, kako više ne bismo svjedočili plavljenju jednog od simbola Tuzle.” – istakao je Bešlagić.
Kada je pitanju SKPC “Mejdan”, prema riječima Žarka Vujovića, postoji još jedan problem koji se zataškava.
“Prema pozitivnim zakonskim propisima svakih 30-ak godina treba da se izvrši atestiranje krovne konstrukcije. Mejdan je napravljen 1984..godine, te do danas nije izvršeno atestiranje krovne konstrukcije. Ovo govorim iz razloga što se iz gradskog budžeta uzelo 32 miliona KM za presvlačenje trećeg ili četvrtog sloja asfalta u nekim mjesnim zajednicama. Smatram da je bitno da se znatna sredstva usmjere i u rješavanje problema sa kojim se susreće SKPC “Mejdan”. Pošto sam pola svog života proveo u Mejdanu i smatram ga svojom drugom kućom, ne bih volio da Mejdan doživi sudbinu Ledene dvorane Centra Skenderija kada se krov zbog sniježnih padavina urušio i napravio milionsku štetu. Vrijeme je da se počne raditi na rješavanju uzroka, a ne posljedica šteta.” – zaključio je Vujović.
