Srebrenica je i dalje otvorena rana u srcu Europe
Danas, kada se navršava 28. godišnjica genocida u Srebrenici, 30 žrtava pronaći će vječni smiraj. Danas se prisjećamo i činjenica o najužasnijem zločinu na tlu Europe poslije Drugog svjetskog rata.
Dok se među političkim elitama i najširoj javnosti u Srbiji i RS-u genocid u Srebrenici sistematski negira, što je “završni čin genocidnog procesa”, te se na stanovit način želi održati debata šta se događalo u Podrinju jula 1995. godine, presude domaćih i međunarodnih sudova su nedvosmislene.
Najprije moramo podsjetiti i naglasiti da su različiti međunarodni i lokalni sudovi DOKAZALI da je u Srebrenici ubijeno više od 8.000 ljudi.
Iako u Bosni i Hercegovini postoji zakon o zabrani negiranja genocida, i dalje smo svjedoci veličanja ratnih zločinaca, te relativističkog i revizionističkog narativa.
Negiranje genocida podrazumijeva i osporavanje broja i identiteta žrtava, i širenje teorija zavjera na ovu temu, i preispitivanje sudova, i nacionalni historijski revizionizam, na što je i sam predsjednik Bijedić reagovao podnijevši krivičnu prijavu protiv predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića zbog grubog umanjivanja zločina genocida u Srebrenici. Ovakva reakcija imala je za cilj dva osnovna razloga: sprečavanje novih zločina i iskazivanje poštovanja prema njegovim žrtvama.
“Genocid u Srebrenici, najtragičniji je događaj na tlu Europe od Drugog svjetskog rata, i dalje je otvorena rana u srcu Europe. I nakon 28 godina, u borbi za bolju i pravedniju Bosnu i Hercegovinu kao državu ravnopravnih naroda i građana, smatram da je zaštita prava na povratak i ostanak jedan od temeljnih preduslova na tom putu, te dijeleći uvjerenje da je ključni korak ka procesu obnove povjerenja, suočavanje sa prošlošću, osuda ratnih zločina i borba protiv negiranja genocida ono za šta se moramo boriti i dalje.” – istakao je Enver Bijedić, predsjednik Socijaldemokrata Bosne i Hercegovine.
