Bijedić: Dodik je politički patuljak, Izborni zakon riješiti kroz općine

Enver Bijedić, predsjednik Socijaldemokrata BiH i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH gostovao je u današnjem izdanju Rezimea, informativnog programa u okviru Federacije danas.

Za početak kaže da u Bosni i Hercegovini još nisu pređene crvene linije.

“Dodik je zakoračio i samo što nije proešao, međutim nisu pređene. To bi značilo ono najgore, ratna dešavanja. Milorad Dodik već desetak godina ide uz nos međunarodnoj zajednici sa svojim istupima, proglašavanjem referenduma, itd., i niko nije reagovao. A zna se ko je trebao tu da reaguje, državno Tužilaštvo. Možda s eoni bave nekim drugim, mnogo manje bitnim stvarima i mnogo manje bitnim ljudima. Te male ljude mogu sankcionisati, mogu ih procesuirati, a Dodiku ne smiju da formiraju predmet. Zato što ima ogroman politički uticaj i zato što je on doveo mnogo tih ljudi.”

Smatra da je ključna figura u svim međunarodnim pregovorima Gabriel Escobar.

“Bilo je tu i nekakvih paušalnih ocjena da gospodin Escobar nije vrhunski diplomata SAD-a itd. Ne znam šta su očekivali, da možda Biden dođe. Gospodin Escobar je, prije nego što je došao u BiH, jasno govorio da Dodik pravi ove probleme da bi zaštitio svoju imovinu i poziciju i da bi se politički ojačao za iduću godinu, za izbore. I govorio je da su sankcije neizbježne. Nakon susreta s Dodikom je bilo zbunjujućih izjava i neko od njih dvojice laže. A ja mislim da Escobar ne laže. Mislim da će ovaj put biti mnogo odlučniji i da će stvari biti mnogo jasnije.”

EU je suviše razjedinjena

Ističe da se sankcije ne mogu donijeti preko noći i da treba pripremiti javnost.

“Amerikanci to rade izuzetno kvalitetno i dobro. Kad bi se odjednom dogodila takva jedna oštra mjera mogla bi proizvesti i oštru reakciju. Odlično je da su se Amerikanci napokon uključili jer se bez njih na ovim prostorima zaista ne može ništa dogoditi. I Amerikanci kao dokazani prijatelji BiH sad su nakon Dejtona ponovo aktivni ovdje i oko smirivanja ove situacije, oko izmjena Izbornog zakona, tako da mi Amerikancima trebamo vjerovati.”

Kada je riječ o Evropskoj uniji Bijedić smatra da su suviše razjedinjeni.

“Amerikanci su mnogo brži i pragmatičniji. I ja sam ubijeđen da je nakon ove njihove diplomatske ofanzive rješenje na pomolu i da će to vrlo brzo biti na stolu.”

Naglašava da Dodik nije jučer počeo da priča o ovim stvarima, niti je okidač bilo donošenje Zakona o zabrani negiranja genocida.

“Uz ovoliki set pripremnih dokumenata koje Dodik iznosi svaki dan, za to je trebalo vremena i vremena. On to radi jedan duži niz godina. Međutim, u sudaru njega i Amerikanaca jasno je ko će biti pobjednik. U odnosu na gospodina Escobara Dodik je ipak politički patuljak.”

Na pitanje gdje je biH na geopolitičkoj sceni i ko unosi nemir, odgovara: “Prvi put se na ovim prostorima iskazuju interesi još jedne velike super sile, Kine. U Savjetu sigurnosti Kina i Rusija su bile protiv gospodina Schmidta. Prvi put je Kina krenula u ofanzivu, ne samo na Pacifiku, nego i ovamo u ovaj drugi dio Evrope, gdje je njoj dosad bilo zabranjeno djelovati. Mislim da u mnogome Kina pruža podršku ovakvim potezima što je za Kineze i za takvu jednu ogoromnu zemlju najobičnija moneta za potkusurivanje. Držat će tenziju u BiH i braniti možda interese Milorada Dodika dok ne bude došlo nešto na Tajvanu. I kad se na Tajvanu budu dogovorili samo će pustiti Dodika niz vodu, kao da ga nikad nije ni bilo, vjerujte mi. Rusija nikada istinski nije pomagala Srbiji, samo ju je koristila. Mislim da je i za Rusiju ovaj Balkan jedan od kamenčića u mozaiku međunarodnih odnosa, prije svega između zapadnog svijeta, Amerike i EU, s druge strane Rusija i Kina. Ne vjerujem da to može toliko značiti Rusima s obzirom na to da su Amerikanci založili svoj obraz ovdje i sigurno da stoje iza Dejtonskog mirovnog sporazuma i sad ove aktivnosti. Amerika to neće tako lako prepustiti, vidjeli su šta se dogodilo Afganistanu.”

Izmjene Izbornog zakona moraju ići zajedno sa izmjenama Ustava

Kada je riječ o promjeni Izbornog zakona Bijedić ističe da izmjene u svakom slučaju trebaju da se dogode, ali da one u Parlamentu BiH moraju ići zajedno sa izmjenama Ustava.

“Ne odvojeno, ne u različitim terminima nego zajedno. Mislim da Čović i HDZ nikad ne bi pristali da se to razdvoji. Mislim da bi i kompletna opozicija u Parlamentu BiH željela da se to dogodi u jedan čas. Prije svega, izmjene Izbornog zakona možemo posmatrati u tehničke izmjene i političke izmjene. Tehničke su uvođenje elektronske kontrole, nadzora, da se zna tačno da su birači izašli, koje podrazumijevaju otisak prsta, bar kod, fotografija, kamera, itd., itd. Ali nedvosmisleno da ne izlaze mrtvi ljudi, odsutni ljudi, da se ne lažira na izborima, da se dobije praktično realno stanje šta se na izbornom mjestu dogodilo. I prilikom glasanja i prilikom brojanja glasova.”

Navodi da bi se trebalo dogovoriti da se ne ide ka etničkom, nego ka građanskom modelu.

“Imali bi na taj način izbor za članove Predsjendištva iz RS-a bi bio biran jedan član, a iz FBiH dva člana. Ne bi to bio predstavnik srpskog naroda, nego bi bio predstavnik iz Republike Srpske. Biranje bi moralo da bude identično u oba entiteta. U Federaciji bismo imali sljedeći model – imamo 79 općina i pola Brčko distrikta bi bilo 80. općina. Sastavile bi se liste kandidata za Predsjedništvo BiH i na toj listi bi bili svi, i Hrvati i Bošnjaci i Srbi i Ostali i svi. Znači ispoštovala bi se presuda Sejdić-Finci, ispoštovala bi se presuda apelacije pokojnog Svetozara Pudarića. Od 80 općina ko dobije najviše glasova, ulazi u Predsjedništvo. Prvih 40 općina u kojima je pobijedio kandidat A se više ne računaju. U drugih 40 općina u kojima kandidat A nije pobijedio, tu bi se tražio prvoplasirani i on bi bio drugi član Predsjedništva. To je kombinacija u kojoj niko ne bi bio oštećen.”

Kaže da o pomenutom modelu nije razgovorao sa drugim kolegama i da bi tek trebalo da dože u fazu razgovora.

“Ovaj model ne jača nikoga u Federaciji. Nije fer reći da je opozicija stala uz SDA, mi smo stali uz državu. U opoziciji u RS-u ima jako političkih stranaka i pojedinaca. Oni su u jako teškoj poziciji i pod velikim pritiskom.”