ZLATKO ERCEGOVIĆ: Ovo je još jedan dokaz zanemarivanja najmnogoljudnijeg kantona u FBiH

Putna komunikacija između TK i Kantona Sarajevo je najlošija u čitavoj FBiH. Tuzlanski kanton kao najmnogoljudniji kanton i kanton sa najvećim brojem privrednih subjekata nepovratno gubi u ekonomskom, ali i u svakom drugom smislu ovom činjenicom.

Svakodnevno se bilježi sve veći broj vozila koja saobraćaju na relaciji Tuzla-Sarajevo i obratno. TK kao najmnogoljudniji izdvaja i najviše sredstava kroz akcize na naftu i derivate kao za korištenje cestovnog pojasa.

Prema posljednjim podacima na relaciji Tz-Sa dnevno saobraća 16.000 vozila svih kategorija, a očekuje se stalni porast tog broja. Tuzla i TK su i dio tranzitne međunarodne cestovne saobraćajne rute.

JP Ceste FBiH su planirale ubjedljivo najmanje sredstava za poboljšanje putne infrastrukture i projekata između Tuzle i Sarajeva. Porazna statistika pokazuje.

  • projekat modernizacije ceste M18 (Tz-Sa-Tz) je učinjen 2004 te je cijeli projekt iznosio 250 mil KM, a uradila ga je tadašnja Direkcija cesta FBiH u suradnji sa međunarodnim projektantskim kućama
  • Ovaj projekt do današnjeg dana nije realiziran jer se procijenilo da je preskup i ekonomski neisplativ što, uzimajući u obzir veličinu TK, broj stanovnika, broj privrednih subjekata, malih i srednjih preduzeća, intenzitet tranzita kroz TK, ne odgovara istini
  • Također postoji projekat iz 2010 koji se odnosi na moderniziranje pojednih dionica koji također nije realiziran
  • Najveća koncentracija vozila je na dijelovima Šićka petlja-Živinice-Đurđevik i Đurđevik-Stupari-Gojakovići-Kladanj i iznosi više od 10.000 vozila dnevno
  • U mandatu vlade 2010-2014 Minstarstvo saobraćaja sa Enverom Bijedićem na čelu, pokreće projekte poboljšanja cestovne povezanosti Sa i TK – od Šićke petlje koja je desetljećima bila “crna rupa” zapadnog ulaza u Tuzlu, tunela Karaula (skraćenje najteže dionice, pogotovo u zimskom periodu za 3.5 km i smanjenje visinske razlike za 120m)
  • Nakon ovog mandata ponovo nastupa period zanemarivanja ovog problema i ne radi se ništa
  • Porazna je činjenica i da tuzlanska gradska vlast nikada nije pokazivala spremnost, odlučnost, zainteresiranost da, na bilo koji način, inicira konkretne projekte modernizacije prometne komunikacija između Tuzle i Sarajeva.
  • Nije zabilježena nijedna inicijativa ili posjeta od strane gradskih struktura Tuzle prema JP Ceste FBiH sa sjedištem u Sarajevu

Vlada premijera Novalića je krajem 2019 godine donijela odluku o dodjeli 40 miliona KM putem Ministarstva prometa i komunikacija FBiH na račun JP Ceste FBiH doo Sarajevo za projekat modernizacije ceste M18 koji bi se izvodio u fazama. Sve to je učinjeno nakon inicijative novoformirane vlade TK .

S obzirom da svake godine dolazi do velikog broja prekategorizacije cesta u FBiH prilikom čega veliki broj regionalnih cesta temeljem incijative kantonalnih direkcija cesta u FBiH i nakon konačne odluke Vlade FBiH prelazi u magistralne ceste ukazuje se potreba za otvaranjem regionalnih ureda JP Ceste FBiH kako bi se što bolje, operativnije, i direktnije odgovorilo na sve probleme koje donose projektiranje, modernizacija, održavanje i sigurnost kako već postojećih, tako i ovih novih prekategoriziranih cesta.

U planu poslovanja JP Ceste FBiH doo Sarajevo za 2020 je planirano oko 300 miliona KM iz kreditnih linija u kojem, nažalost, nema planiran nijedan ozbiljan projekat vezan za Grad Tuzlu i TK u cjelini. To govori da se nastavlja kontinuirana praksa zanemarivanja Grada Tuzle i cijelog TK. Tuzla i TK , kao najmnogoljudniji i privredno najpotentniji dio FBiH, a uzimajući u obzir i sredstva koja se izdvajaju iz TK za čitavu FBiH zaslužuju mnogo bolje uvjete, moderniju putnu infrastrukturu, veću sigurnost i bolju povezanost sa drugim dijelovima FBiH posebice sa Sarajevom. TK i Grad Tuzla zaslužuju mnogo više od 40 miliona KM koja predstavljaju sredstva od GSM licenci, a jedino su planirano ulaganje u TK. Na području TK do ovog trenutka je preko 400 km magistralnih cesta, a nakon prekategorizacije još najmanje toliko. Egzaktne podatke ima Kantonalna direkcija cesta TK.

Na području TK radi samo jedan uposlenik JP Ceste FBiH kao nadzorni organ za čitav TK, što ne omogućava ni približno adekvatan dogovor svim zadacima tog posla što je još jedan dokaz zanemarivanja najmnogoljudnijeg kantona u FBiH. Naravno slična je situacija i u USK i Gradu Bihaću.

Uzimajući u obzir navedeno, radi boljeg poslovanja, efikasnosti i svega što donosi održavanje, projektiranje, nadzor i sigurnost magistralnih cesta smatramo da je potrebno otvoriti Regionalne urede JP Ceste FBiH doo Sarajevo u Tuzli i u Bihaću, koji bi pored postojećeg glavnog sjedišta u Sarajevu, već postojećim uredom u Mostaru, sigurno doprinijeli povećanju efikasnosti rada ovog JP., istovremeno pokazujući intenciju za, koliko toliko, ravnomjernim razvojem svih dijelova FBiH.